teresa

- healthblog

6 Sep 2023

ADHD je složen poremećaj s mnogo mogućih uzroka i načina liječenja

Osim toga, naljepnice moraju navoditi vrstu prisutne matice .

Nažalost, čak i ako proizvod ne sadrži navedene alergene, može biti kontaminiran alergenima tijekom procesa proizvodnje ili rukovanja, što je poznato kao unakrsna kontaminacija. Iako nije potrebno, neke robne marke i proizvodi dobrovoljno daju jednu od dvije izjave o unakrsnoj kontaminaciji:

  • Može sadržavati…
  • Proizvedeno u pogonu koji također prerađuje…

Koju hranu provjeriti/izbjegavati koja može sadržavati orašaste plodove

FARE izvještava da se većina reakcija na alergije na hranu događa izvan kuće, stoga su oprez i planiranje najvažniji kako bi se izbjegle reakcije. Iako se može činiti očiglednim kako izbjeći cijele kikiriki ili orašaste plodove, kikiriki i orašasti plodovi uobičajeni su sastojci u mnogim proizvedenim, prerađenim i u restoranima pripremljenim namirnicama. Budite oprezni provjeravajući etikete i razgovarajući s proizvođačem kako biste bolje razumjeli rizik konzumacije sa sljedećom hranom:

  • Alkoholna pića.
  • BBQ umaci.
  • Bombon.
  • Čokolada i proizvodi koji sadrže čokoladu.
  • Žitarice.
  • Kolačići.
  • Krekeri.
  • Energetske pločice.
  • Aromatizirane kave.
  • Smrznuti deserti.
  • Marinade.
  • Mlijeko bez mlijeka, sladoledi i sirevi.
  • Preljevi za salatu.

Kikiriki i neki orašasti plodovi – indijski orah, orah i lješnjak – predstavljaju neke od najčešćih alergena u hrani. Ove su namirnice često prisutne kao sastojci u pakiranoj, prerađenoj hrani i hrani pripremljenoj u restoranima. Također može doći do unakrsne kontaminacije. Mnogi stručnjaci preporučuju osobama s alergijama na orašaste plodove da izbjegavaju sve orašaste plodove, no razgovarajte sa svojim liječnikom za individualizirani pristup.

Uz svijest, planiranje i oprez, možete smanjiti svoje šanse za izlaganje i konzumaciju, a time i rizik od teške reakcije.

Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) pogađa milijune ljudi diljem svijeta, ali nije u potpunosti shvaćen. Osobe s ADHD-om mogu se boriti sa stvarima poput fokusiranja na zadatke, kontroliranja svojih impulsa, pa čak i mirnog sjedenja.

Ključni zaključci:

  • ADHD je složen poremećaj koji pogađa mnoge ljude i može otežati fokusiranje, kontrolu impulsa i mirno sjedenje. Znanstvenici smatraju da kombinacija gena i okoliša može pridonijeti razvoju ADHD-a.
  • Jedan važan dio mozga koji je uključen u ADHD je dopaminski sustav. Ovaj sustav pomaže u kontroli naše motivacije i pažnje, a kada ne radi sasvim dobro, može dovesti do simptoma ADHD-a.
  • Postoje neki lijekovi koji mogu pomoći u upravljanju simptomima ADHD-a mijenjanjem načina na koji dopamin djeluje u mozgu. Međutim, ti lijekovi mogu imati nuspojave i ne djeluju na svakoga.
  • Neki tretmani bez lijekova mogu pomoći kod ADHD-a, poput tjelovježbe, terapije i vježbi svjesnosti. Ovi tretmani mogu pomoći u regulaciji signalizacije dopamina u mozgu.

To je kompleksan poremećaj koji znanstvenici još uvijek pokušavaju dokučiti, ali jedan važan dio slagalice je uloga dopamina u mozgu. Ovaj članak će ispitati vezu između ADHD-a i dopamina.

Što je dopamin?

Dopamin je kemijski glasnik koji pomaže u prijenosu signala između neurona (moždanih stanica) u mozgu. Kada doživimo nešto nagrađujuće, poput jedenja omiljene hrane ili pobjede u igri, dopamin se oslobađa u našem mozgu i pomaže nam da se osjećamo dobro. Kada smo motivirani slijediti cilj, dopamin nam pomaže da ostanemo usredotočeni i angažirani.

Dopamin je uključen u mnoge važne funkcije, uključujući motivaciju, obradu nagrada i kontrolu kretanja. Kada radimo nešto što nam je ugodno, poput jedenja ukusne hrane ili sudjelovanja u društvenim aktivnostima, naš mozak oslobađa dopamin — što čini da se osjećamo dobro i pojačava naše ponašanje. Zbog toga se dopamin često naziva neurotransmiterom za "dobar osjećaj".

Dopamin u ADHD-u

Studije su pokazale da osobe s ADHD-om mogu imati razlike u svojim dopaminskim sustavima u usporedbi s osobama bez tog poremećaja. To znači da je ravnoteža dopamina u mozgu poremećena, što zauzvrat može dovesti do simptoma kao što su:

  • Nepažnja
  • Impulzivnost
  • Hiperaktivnost

Postoji nekoliko teorija koje objašnjavaju povezanost dopamina i ADHD-a. Istraživači su otkrili da u nekim dijelovima mozga osobe s ADHD-om imaju niže razine dopamina nego osobe bez ADHD-a.

Područja mozga zahvaćena ADHD-om

Prefrontalni korteks, koji je uključen u donošenje odluka, rasuđivanje, planiranje i radnu memoriju, jedno je od takvih područja. Druge regije, poput strijatuma, koji je uključen u motivaciju i nagrađivanje, također imaju niže razine dopamina kod osoba s ADHD-om. Druge studije su otkrile da ljudi s ADHD-om imaju višu razinu dopaminskog transportera (DAT), proteina koji pomaže u regulaciji razine dopamina u mozgu.

Dopaminski receptori u ADHD-u

Znanstvenici misle da neki ljudi s ADHD-om imaju manje dopaminskih receptora u mozgu, što može utjecati na količinu dopamina i funkcije povezane s dopaminom. Ti su receptori važni jer dopuštaju dopaminu da se veže za njih i šalje signale koji utječu na raspoloženje, ponašanje i kogniciju. Kada postoji manje receptora, to može dovesti do manje učinkovite komunikacije između moždanih stanica (neurona) i može doprinijeti simptomima ADHD-a.

Zanimljivo je da neki ljudi s ADHD-om mogu imati previše signala dopamina u određenim dijelovima mozga. Previše dopamina može dovesti do simptoma hiperaktivnosti i impulzivnosti. Iako nije sasvim jasno na koji način točno dopamin djeluje na osobe s ADHD-om, sigurno je da je povezan s ovim poremećajem.

Lijek za ADHD

Jedan od načina za pomoć u upravljanju simptomima ADHD-a su lijekovi. Postoje 2 glavne vrste lijekova koji se koriste za liječenje ADHD-a — stimulansi i nestimulansi.

Tip Kako radi:
Stimulansi Stimulansi poput metilfenidata i amfetamina mogu povećati razinu dopamina u mozgu, što može poboljšati fokus i smanjiti impulzivnost.
Nestimulansi Lijekovi koji nisu stimulansi poput atomoksetina djeluju malo drugačije, povećavajući razine druge kemikalije koja se zove norepinefrin, a koja također pomaže kod pažnje i fokusa.

Postoji nekoliko drugih lijekova koji mogu utjecati na količinu dopamina u mozgu. Međutim, oni se često koriste za liječenje drugih stanja, na primjer Parkinsonove bolesti, depresije i shizofrenije. Drugi lijekovi koji mogu promijeniti količinu dopamina u mozgu su:

Tip Kako radi:
Inhibitori ponovne pohrane dopamina Ovi lijekovi blokiraju ponovnu pohranu dopamina u mozgu, povećavajući količinu dopamina dostupnog mozgu. Koriste se za liječenje stanja poput depresije i poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD).
Agonisti dopamina Ovi lijekovi djeluju poput dopamina u mozgu i koriste se za liječenje stanja kao što su Parkinsonova bolest i sindrom nemirnih nogu.

Iako lijekovi mogu biti od pomoći mnogim osobama s ADHD-om, oni nisu savršeno rješenje. Lijekovi za stimulaciju mogu imati nuspojave kao što su smanjenje apetita, nesanica i tjeskoba, a ne djeluju na svakoga. Neki ljudi s ADHD-om radije bi radije isprobali liječenje bez lijekova.

Liječenje ADHD-a bez lijekova

Postoje brojne nemedicinske intervencije koje pomažu kod simptoma ADHD-a.

Vježbajte

Jedan tretman bez lijekova koji se pokazao obećavajućim za upravljanje simptomima ADHD-a je vježba. Istraživanje je pokazalo da redovita tjelovježba može pomoći u poboljšanju pažnje, raspoloženja i samokontrole kod osoba s ADHD-om. Jedna je studija čak otkrila da samo jedna vježba može poboljšati radnu memoriju kod djece s ADHD-om. Vježbanje bi moglo djelovati povećanjem signalizacije dopamina u mozgu, između ostalih mogućih mehanizama.

Bihevioralna terapija

Drugi način liječenja ADHD-a bez lijekova je bihevioralna terapija. Ova vrsta terapije može pomoći u učenju vještina koje su korisne u upravljanju svakodnevnim životima i simptomima ADHD-a. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) usredotočuje se na negativne misli ili ponašanja tako što ih izaziva, što može pomoći u ublažavanju simptoma. Na primjer, netko s ADHD-om može imati tendenciju odgađanja ili biti preopterećen velikim zadacima. CBT im može pomoći da te zadatke raščlane na manje korake kojima se lakše upravlja.

Pomnost

Konačno, prakse svjesnosti poput meditacije i joge također su proučavane kao mogući tretmani za ADHD. Pomnost može pomoći osobama s ADHD-om da postanu svjesniji svojih misli i osjećaja te da nauče regulirati svoje emocije i pažnju. Jedno je istraživanje pokazalo da meditacija svjesnosti može povećati razinu dopamina u mozgu, što bi moglo objasniti zašto može biti korisna za ADHD.

U suštini

ADHD je složen poremećaj s mnogo mogućih uzroka i načina liječenja. Jedan važan dio slagalice je uloga dopamina u mozgu. Dosadašnja istraživanja su pokazala da u slučaju ADHD-a dopaminski sustav u mozgu ne funkcionira onako kako funkcionira kod zdravih ljudi. U nekim slučajevima ADHD-a čini se da ima manje dopamina u mozgu nego što bi trebalo biti.

Iako lijekovi mogu biti od pomoći mnogim osobama s ADHD-om, tretmani bez lijekova poput tjelovježbe, bihevioralne terapije i prakse svjesnosti također mogu biti učinkoviti. Razumijevanjem temeljne neurobiologije ADHD-a možemo nastaviti razvijati bolje tretmane i podršku za ljude koji žive s ovim stanjem.

Pročistači zraka čiste alergene, plijesan i druge zagađivače iz vašeg zraka. Ako odaberete pravu vrstu filtra za svoj dom, ovi su strojevi općenito učinkoviti i, u nekim slučajevima, mogu imati koristi za cjelokupno zdravlje.

Ključni zaključci:

  • Pročistači zraka učinkoviti su u čišćenju zraka u vašem domu ako odaberete pravu vrstu filtra.
  • Čišćenje čestica i plinova iz zraka može pomoći u smanjenju simptoma alergije i astme.
  • Prednosti pročišćivača zraka ovise o odabiru pravog modela i razumnim očekivanjima.
  • Ključno je smanjiti izvore onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru (kao što je duhanski dim) i pravilno prozračiti svoj dom, čak i ako imate pročišćivač zraka.

📢 POSEBNA PONUDA: SNIŽITE 75 USD na Alen pročišćivač zraka + BESPLATNA DOSTAVA!

Kako rade pročistači zraka?

Pročistači zraka dolaze u mnogim oblicima. Za više informacija – https://normadex-official.top/croatia/ .

Contents

Tags:

Share:
Skip to content